Na „obroncima“ Vojvodine, pojavljuje se jedno mesto sa brdima i dolovima, po kojima je i dobilo ime. Na 20 km od Pančeva nalazi se krajolik koji više podseća na Šumadiju nego na banatsku ravnicu.
Dolovo je mesto sa pretežno srpskim življem sa kojima žive Rumuni i Romi kao dominantne manjine. Poznato je po tri crkve, koje se ponosito izdižu iznad ostalog krajolika. Nekada se na ulasku u Dolovo mogao videti i toranj „četvrte” crkve, koja je zapravo kapela / grobna crkva velikih dimenzija, koja je u svom solidnom izdanju dokumentovana u filmskim ostvarenjima reditelja Đorđa Kadijevića: filmovi “Sveto mesto” i “Pukovnikovica”.
Najstariji pisani trag o Dolovu nalazi se u Pećkom katastigu iz 1660. godine u kome je mesto zapisano kao „Dolovi“. Arheološka istraživanja pokazuju da su teritoriju gde se danas Dolovo nalazi, na početku Nove ere naseljavali Sarmati i Dačani. Mesto gde se Dolovo danas nalazi je tada pripadalo “Barbarikumu”, kako su Rimljani nazivali teritorije kojima nisu vladali. Arheološki slojevi pokazuju prisustvo Slovena na mestu današnjeg Dolova prvi put u 11. i 13. veku.
Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom, a pored kukuruza, koji je dominantna kultura, seju se i pšenica i suncokret. Zbog toga što se nalazi na obroncima Deliblatske peščare, Dolovo je nekada bilo zanimljivo i za uzgoj vinove loze. Danas, Udruženje vinogradara i vinara “Sveti Trifun” Dolovo, nastoji da povrati nekadašnju vinsku slavu ovog kraja.
Pošto je naselje davno izmešteno sa glavnih puteva, kako bi se izbegle vojske u kretanju i sačuvalo stanovništvo – u Dolovo ne možete svratiti, morate doći ...